четвртак, 18. октобар 2012.

Ljudska sperma iz matičnih ćelija


Tim naučnika sa Univerziteta u Kjotu uspeo je da od matičnih ćelija miševa stvori jajne ćelije koje su potom oplođene i stvorile male miševe. Američki istraživači su, nakon ovog uspeha, rekli da će udvostručiti svoje napore da iz matičnih ćelija stvore ljudsku spermu.
Dr Rene Pera sa Univerziteta u Stanfordu smatra da bi, ukoliko ti napori urode plodom, ljudska sperma mogla da se koristi za reprodukciju za dve godine a jajne ćelije za pet.
„Znam da ljudi misle kako je ovo frankenštajnska medicina, ali mislim da to nije neki izmišljen ili beznačajn problem - nepolodnost može da utiče na čitav vaš život”, kaže dr Pera.
Neplodnost pogađa i do 15% parova u polno zrelom dobu.
Ipak, korišćenje matičih ćelija iz embriona za istraživanje - kao što se to radi u Institutu za matične ćelije i regenerativnu medicinu na Stanfordu - izaziva kontroverze jer embrioni moraju da se unište prilikom tog procesa. Laboratorija koristi embrione koji su „pretekli” od vantelesnih oplodnji.

Dr Pera kaže da se svake godine u Americi vantelesnom oplodnjom stvori milion-milion i po embriona a oko 500.000 njih se odbaci. Ona u svom testiranju iskoristi oko 500 embriona. „I ljudi sada brinu zbog tih 500 umesto zbog 500.000”.

Matične ćelije imaju potencijal da prerastu u bilo koju ćeliju, a stvaranje jajnih ćelija u laboratorijama moglo bi da postane uobičajena stvar, kao što je danas vantelesna oplodnja.
Japanski stručnjaci su sada prvi put stvorili sisara od matičnih ćelija i to se slavi kao Sveti gral istraživanja reproduktivnih matičnih ćelija. Oni su pokazali kako se u laboratoriji mogu „uzgajati” sperma i jajne ćelije koje će potom dati naizgled zdravog potomka.
„Ponovo smo dobili zamajac. Izgleda da se svake dve godine desi neka prekretnica koja nam svima da krila”, prokomentarisala je dr Pera uspeh japanskih kolega.

Stvaranjem sperme i jajnih ćelija iz matičnih ćelija embriona naučnici žele da bolje razumeju reprodukcitvni proces i embrione. U kliničkom smislu, to bi vremenom moglo da pruži nove opcije neplodinim parovima koji žele biološku decu.
Laboratorija dr Pere je ranije uspešno stvarala „primitivne” jajne ćelije i spermu, ali još nije kreirala dovoljno kvalitetne ćelije koje bi zaista i mogle da se koriste u ljudskoj reprodukciji.

„Samo mala greška u genomu može da dovede do neke opake bolesti kod potomka, tako da moramo biti veoma obazrivi”, kaže doktorka.
Ako se vremenom pokaže kao uspešna, ova tehnologija bi značajno mogla da vrati unazad biološki sat kod žena, što je odlična vest za one koje su odložile rađanje zbog karijere ili nisu mogle da zatrudne zbog lečenja od raka.
Međutim, uz to idu i mnoga etička pitanja: ko treba da odluči kada je žena previše stara da zatrudni?
„To je jedna od najvećih briga”, slaže se dr Pera. „U većini zemalja postoji granica postavljena uglavnom na osnovu zdravstvenih preduslova da se iznese trudnoća, jer ona može da bude veoma rizična za srce”.
Izvor: webmedicina

Нема коментара:

Постави коментар