петак, 29. април 2011.

Kontraindikacije za I.V. anesteziju

1)deca mljadja od 5 god.
2)bolesnik u stanju soka
3)jako visok ili nizak TA
4)operacija koja se izvodi na vratu (izaziva laringospazam)
5)teskih bolesti jetre i bubrega (jer se tako izlucuje)
6)srcane i plucne insuficijencije

Najcesce korisceni I.V. anestetici su:

1)barbiturati
2)benzodijazepini

I.V. anestezija

predstavlja osptu anesteziju izazvanu anestetickim lekovima koji se primenjuju i.v. putem.Dejstvo nastaje brzo pa je brz uvod u anesteziju.Danas i.v. anesteziju koriete za miran uvod u anesteziju i u svrhu izazivanja anestetickog sna tj narkoze.Danas se anestezija postize takozvanim opijatnim analgeticima i inhalacionim anesteticima.Misicna mlitavost postize se primenom misicnih relaksanata, ukoliko se pored opijatnih analgetika i i.v. anestetika za odrzavanje anestezije koriste neuroleptici takvu anesteziju zovemo neurolept anestezija.

четвртак, 28. април 2011.

Inhalaciona anestezija

Predstavlja opstu anesteziju nastalu udisanjem anestetickih para i gasova.Princip inhalacionih anestezija je da pare anestetickog sredstva preko disajnih puteva dopru do alveola na tom nivou desava se razmena gasova gde oni prelaze u krvotok i putem krvi dospevaju u mozak.U mozgu se vezuju za nervne celije zbog cega nastaje narkoza, anelgezija, misicna mlitavost, ali ostaju ocuvane vitaalne funkcije,Danas se primenjuje putem zatvorene ili endotahijalne metode kod koje se anestetik i O2 direktno preko endotahijalnog tubusa unose u disajne puteve.Tubus se prethodno preko endotrahijalne intubacije uvodi u dusnik pa se tu spaja sa aparatom za anesteziju.Uvodjenje u anesteziju prakticno imasledece korake:

1)bolesniku se daje I.V. medikament kojim se uspva
2)daje se medikament misicni relaksant ( da opusti misicnu muskulaturu)
3)endotrahealna intubacija ( postupak intubacije je sledeci) anesteziolog pomocu laringoskopa pomera jezik osvetljava zdrelo podigne glatiks pa kroz usnu duplju plasira endotrahijalni tubus u traheu a potom tubus spoji sa aparatom za anesteziju.

Prednosti ove vrste anestezije su:

1)sigurna kontrola prolaznosti disajnih puteva, moguca aspiracija sekreta
2)davanja gasovitih anestetickih sredstava cime se lako postize zeljena dubina anestezije
3)postizanje pozitivnog pritiska u plucima koji sprecava slepljivanje alveola sto omogucava izvodjenje operacija na plucima i srcu

Anesteticka sredstva za inhalacionu anesteziju treba da imaju sledece osobine:

1)povratno (reverzibilno) dejstvo (po zavrsetku anestezije sredsvo se potpuno izbacuje iz organizma)
2)da imaju takvu jacinu dejstva da se dubina anestezije moze kontrolisati
3)da imaju dovoljnu terapijsku sirinu
4)ne smeju biti eksplozivna
5)jeftina

Najpoznatija su:
1)etaholatan
2)azotoksidu

Stadijum opste anestezije

1)stadijum anestezije
2)stadijum ekscitacije (delirijuma)
3)stadijum hirurske anestezije koji ima 4 stepena
a)povrsna hirurska anestezija
b)srednje duboka hirurska anestezija
c)duboka hirurska anestezija
d)veoma duboka hirurska anestezija
4)(nezeljeni stadijum) hirurske anestezije cirkulatorna i respiratorna paraliza

Hirurske intervencije obavljaju se u stadijumu hirurske anestezije.U toku anestezije prate se kontinuirano puls, TA, izgled zenica, izgled vlaznost i TT koze.

Opsta anestezija

predstavlja neosetljivost organizma u celini sa potpunim gubitkom svesti.TO JE STRUCNO IZAZVANA RELATIVNO BEZBEDNA KONTROLISANA I REVERZIBILNA DEPRESIJA CNS-a.Glavne odlike su:

1)gubitak svesti (narkoza)
2)neosetljivost na bol (anelgezija)
3)misicna mlitavost

Prema nacinu unosenja sredstva se dele na:

1)inhalaciona
2)I.V.
3)rektalna

1)vrsta gde se anestetik direktnim udisanjem unosi do plucnih alveola gde se vrsi razmena gasova

2)anestetik se direktno I.V. unosi u krvotok i dospeva do CNS-a i vezuje se za celije mozga

3)putem klizme preko sluzokoze u krv do mozga

Savremena najcesce kombinuje inhalacionu i I.V. uz primenu opijatnih analgetika i misicnih relaksanata.

Anestezija

svrha anestezije je da orgamizam ucini neosetljivim na bol za vreme operacije.To se postize tako sto se bolesnik lisava svesti ili tako sto se pojedni delovi organizma na kojima se izvodi operacija ucine neosetljivim na bol pri cemu je svest bolesnika ocuvana.

Preoperativna priprema hitnih hirurskih bolesnika

Tok zavisi od prirode bolesti ili tezine povrede kao i od opsteg stanja bolesnikai pridruzenih bolesti.Od stanja bolesti zavisi i vreme koje je za pripremu.
Sprovode se sledece pripreme:

1)psihicka
2)laboratorijska
3)medikametozna
4)klinicka
5)sanitarna obrada (fizicka)
6)premedikacija

1)vazna je kod dece, tesko obolelih bolesnika koji se osecaju bespomocno.Dolaskom u bolnicu nadju se u novoj sredini okruzen novim likovima a sve je praceno strahom od hirurske intervencije pa je neophodno da se bolesnik psihicki smiri .

2)po nalogu lekara krvm urin, Rh, krvna grupa, biohemijski...

3)nju diktira stanje pacijenta

6)daje se nakon odluke za operaciju sprovodi je anesteziolog a cilj je da se bolesnik psihicki smiri da mu se skrati uvod u anesteziju.neposredno pred hirursku operaciju.

Priprema bolesnika za operaciju

Kada se postavi indikacija sledi priprema.Celokupnom pripremom rukovodi hirurg a sprovodi sestra.Za svaki hirurski zahvat neophodna je saglasnost bolesnika ili roditelja ako je maloletno dete.

Indikacije i kontraindikacije za operaciji

Operacije predstavlja mehanicki rad na tkivima i organima kojim se postize izlecenje, a ponekad se opercijom samo olaksavaju tegobe bolesniku ili se vrsi u dijagnosticke svrhe.Mozemo podeliti na:

1)radikalne
2)pomocne

1)Radikalna predstavlja otklanjanje uzroka bolesti, patoloskog ognjista, celog organa ili vise organa.

2)Pomocna nam sluzi da otklonimo tesko stanje bolesnika a uzrok bolesti ostaje.

Indikacija za operaciju predstavlja STAV i ODLUKU kojom zakljucujemo da je hirurska intervencija najvolji nacin lecenj a da bi svaki drugi nacin bio neadekvatan i los.

Kontraindikacija znaci da se operacija ne sme izvrsiti jer predstavlja neposrednu opasnost po bolesnika zbog poremecaja opsteg stanja organizma ili vaznih sistema u organzmu.

Indikacije se dele na:

1)apsolutne
2)relatine

1)predstavlja stav i odluku gde se iskljucivo hirurskim zahvatom spasava zivot bolesnika jer je njegova bolest takve prirode da se moze izleciti samo hirurskom intervencijom (npr. perforacija ulkusa, maligni tumori, upala crvljka..).Za apsolutnu operaciju nekada kazemo da je VITALNA, to znaci da samo hitna operacija spasava zivot bolesniku (npr. povrede velikih krvnih sudova..)

2)operacija nije hitna, ne preti opasnost po zivot ali je hirursko lecenje jedini nacin za izlecenje (npr. kalkuloza u zucnoj kesi, hernia, nefrolitijaza, plasticne i rekonstruktivne operacije...)

Kod svakog bolesnika pre hirurske operacije treba postici normalno metabolicko stanje, funkciju pluca, funkcionisanje KV sistema, jetre i bubrega.Preduzeti preoperativne mere za sprecavanje infekcije, kao i mere za brze zarastnje rane.Svi ovi ciljevi postizu se adekvatnim unosenjem tecnosti, proteina, vitamina, antibiotskom terapijom i pravilnom negom bolesnika.Donosenje odluke o operaciji predstavlja vrlo odgovoran i delikatan zadatak narocito ako je u pitanju apsolutna i vitalna indikacija kako iz medicinskih razloga tako i iz estetskih.

Urgentna punkcija u hirurgiji

Punkcija je dijagnosticki postupak koji se u hirurgiji cesto primenjuje u cilju postavljanja dijagnoze.Mogu se punktirati telesne supljine, organi, tumori a sve u cilju da bi se utvrdila sadrzina, boja i histopatoloski sastav punktata.Obavlje se uz pomoc igle i brizgalice uz sve principe asepse i antisepse a posle davanja lokalnog anestetika.Nekada se punkcija primenjuju u terapijske svrhe kada je potrebno da se iz telesne supljine odstrani gnoj, vazduh, krv, eksudat, urin...

Npr.

1)lumbalna primenjuje se u dijagnosticke svrhe jer se na osnovu izgleda likvora mogu dijagnostikovati oboljenja, moze i u terapijske svrhe anestezija.

2)pleuralna intrapleuralni prostor u dijagnosticke i teraijske svrhe radi odstranjivanja sadrzaja koji ne treba tu da se nalazi vazduh, gnoj, krv...Terapija pre svake punkcije, fizikalni pregled, perkusija, auskutacija, rentgen.

3)perikarda srcane kese u terapijske i dijagnosticke svrhe, kod sumnje na eksudativni perikarditis ili radi odstranjivanja krvi kod hematoperikarda.

4)abdominalna trbusne duplje radi odstranjivanja slobodne tecnosti.Dijagnosticke svrhe kod sumnje na hematopertioneum.

5)subfrenicnog prostora ispod kupole dijafragne punktira se kod razvitka abscesa posle perforacije supljih organa.

6)zgloba dijagnosticke i terapijske svrhe, poske povrede kada se nakuplja tecnost ili krv pa se punktata salje na mikrobioloski pregled.

среда, 27. април 2011.

Urgentna endoskopija u hirurgiji

Endoskopija unutrasnjih supljih organa je direktan pregled pomocu specijalnih instrumenata i aparata.Pre svakog pregleda neophodna je priprema bolesnika.
1)bronhoskopija endoskopski pregled trahebronhialnog stabla radi postavljanja dijagnoze (dijagnosticka)
- uzimanjem biopsije ili sekreta za mikrobioloski pregled, isecak se salje na histopatoloski pregled
a moze biti (terapijska) odstarnjivanje stranog tela ili manjih tumora na peteljci.

2)ezofagoduodenoskopija EGDS endoskopski pregled sluznice jednjaka, zeluca i dvanaestopalacnog creva dijgnosticka i terapijska.Dijagnosticki se nalaze ulkusi, tumor.Interventna kada se elektrokoagulacijom zaustavlja krvarenje iz ulkusa ali se odstranjuju imanji tumori.

3)holedohoskopija zucnih puteva najcesce intraoperativno uz pomoc holedohoskopa

4)cistoskopija mokracna besika

5)rektoskopija zavrsnog dela duodenuma

6)kolanoskopija sluznice debelog creva pomocu fiber optickog instrumenta kolonoskopa

Kontrastna radiografija

su rentgenska snimanja pomocu kontrastnog sredstva.

Za glavu i CNS:
1)ventrikulografija snimanje mozdanih komora (vazduh)
2)encefalografija kontrastna rentgen grafija mozga (vazduh)
3)cerebralna angiografija kontrastna rentgen grafija krvnih sudova mozga
4)mijelografija kontrastna rentgen grafija kicmenog kanala

Za grudni kos:
1)kontrastna angiokardio grafija krvnih sudova srca
2)bronhografija traheobronhialnog stabla

Za digestivni sistem:
1)ezofagografija grafija jednjaka (gastro grafin)
2)gastrografija zeludac
3)pasaza tankog creva
4)irigografija kolona(debelog creva) (barijum, vazduh)
5)kolongiografija zucni putevi

a)preoperativna
b)intraoperativna
c)postoperativna

Za uro trakt;
1)urografija za bubrege i mokracni kanal
2)cistografija mokracna besika

Za ortopediju:
1)ortografija zglob

Za ginekologiju:
1)HSG histerosalpingografija materica i jajovod

Nativna radiografija

1)kraniogram je nativna radiografija kostiju lobanje koja se obavlja u dva pravca:
-AP anterio posterior (od cela ka potiljku)
-profil levi i desni od jedne do druge slepoocne kosti

2)grudnog kosa se radi kod povrda, kad se sumnja na prelom rebara, grudne kosti, i postojanja pneumotoraksa, hematotoraksa.

3)ekstremitetea u dva pravca

4)abdomena se radi kod povreda trbuha ili akutnih oboljenja organa trbusne duplje.Presudna je dijagnosticka procedura kod perforacije supljih abdominalnih organa gde se na nativnom snimku vidi prisustvo slobodnog vazduha u trbusnoj duplji obicno ispod lele ili desne hemidijafragme . "Srp" pneumoperitoneum, mogu se videti i hidroaericni nivoi (hidrogasne senke u crevima) kao znak ileusa.

5)mamografija snimak dojke

Urgentna radioloska dijagnostika u hirurgiji

sprovodi se u hitnim hirurskim stanjima zbog povreda ili akutnih hirurskih oboljenja.Moze biti:
1)nativna radiografija
2)kontrastna radiografija

Dijagnosticke procedure u hirurgiji

Anamneza i fizikalni pregled


anamneza je ispitivanje bo;esnika o pocetku bolesti,simptomima i dotadasnjem lecenju.Postavjaju se kratka, jasna i razumljiva pitanja: zbog cega ste dosli u bolnicu, koje su vase glave tegibe, kada ste se razboleli, kako je pocela bolest, kada ste se povredili...Zatim se postavljaju pitanja vezana direktno za sadasnju bolest zbog koje je dosao na pregled: pokazite prestom gde vas boli, imate li mucninu, da li ste povracali...Prelazi se na licnu anamnezu, gde se dobijaju podaci o ranijim bolestima, alergijama na lekove i hranu, povrede, pa za porodicnu anamnezu (genetski faktor).Sprovodi se anamneza po sistemima.Fizikalni pregled koji obuhvata inspekciju, palpaciju, auskutaciju...

Stanja slicna soku

1)kolaps
2)sinkopa
3)potres mozga
4)plucna embolija
5)masna embolija

1)stanje u kome je bolesnik svestan a istovremeno postoji opsti poremecaj organizma sa padom TA, ubrzanim pulsom, popustanja periferne cirkulacije sa znacima zastoja krvi na periferiji, koza hladna modra oblivena hladnim znoojem.Prva pomoc postaviti u lezeci polozaj sa nogama uvis, obezbediti dovoljan dotok vazduha, lice pokvasiti vodom, posle par minuta stanje se popravlja.

2)predstavlja iznenadni poremecaj opsteg stanja pracen vrtoglavicom, nesvesticom, GUBITKOM SVESTI, bledilom koze.Nastaje usled opste ishemije mozga kao posledica snizenja TA i poremecaja u perifernoj cirkulaciji.Traje vrlo kratko i stanje se brzo popravlja.

3)nastaje kao zatvorena povreda mozga naneta tupim predmetom.Glavana karakterisika je kratkotrajni gubitak svesti 1-2 min. Nastaje funkcionalno ostecenje mozga (nema anatomskih), retrogradna amnezija (povredjeni sa potresom mozga se ne seca trenutka povredjivanja i i kratkog perioda pre povredjivanja).Sva ostecenja koja se jave su reverzibilna i oporavak je brz uz potpuni oporavak funkcije.Dijagnoza se postavlja iskljucivo uz pomoc anamneze gde se insistira da povredjeni rekonstruise tok dogadjaja.Lecenje strogo mirovanje, simptomatski, uz obaveznu hospitalizaciju radi opservacije (stanje svesti) zbog mogucih komplikacija u vidu pojave intrakranijalnih hematoma.

4)obicno nastaje posle tromboembolijskih komplikacija vrlo cesto je smrtonosna, izaziva trenutnu smrt, a ukoliko nije zapuseno glavno stablo plucne arterije onda se javlja gusenje, ksalj, uznemirenost, bori se za vazduh, gubitak svesti, puls ubrzan, tTA, i to podseca na sok.
5)kao i 4


понедељак, 4. април 2011.

Колера - CHOLERA ASIATICA

Колера је акутна инфективна болест епидемичног или пандемичног карактера, проузрокована вибрионима колере, која спада у карантинске болести. Њено сузбијање је регулисано међународним прописима. Болест се клинички манифестује учесталим каракреристичним столицама у виду "пиринлане воде" и бруталним губитком течности и електролита.

Узрочник колере је вибрион колере. То је веома покретан грам-негативни штапић. Лучи токсин који има ентеротропни и неуротропни афинитет. Постоје три издвојена серолошка типа колеричног вибриона: огава, инаба и хикојима.
Сматра се да су клинички вибриони колере и тип el tor, уствари, исти микроорганизам, тј. да је el tor само један биотоп вибриона колере са истим клиничким манифестацијама. Тип el tor изолован је 1906. године из лешева ходочасника који су умрли од колере у карантинској станици el tor на Синају, по којој је и добио назив.

Извор инфекције колере су болесници у свим облицима клиничке манифестације обољења, као и здраве клицоноше.
Путеви преношења су речна вода која се користи за пиће, загађена храна, контакт и муве.
Улазна врата су дигестивни тракт.
Епидемиолошке карактеристике: јавља се епидемично и пандемично у Азији и Африци. Колере у нас нема. Клицоноштво траје 7 дана.

Клиничка слика
Инкубација колере је кратка, траје од неколико сати до пет дана. Клиничка слика колере се може манифестовати широким дијапазоном: од благог дијареалног обољења до флудројантног облика, који брзо може довести до смрти.
Болест почиње нагло, профузним проливом и повраћањем. Столица је у почетку течна са мало чврстих фекалних маса. Убрзо, њен се изглед мења: водњикава је, без фекалних маса, алкалне реакције, тзв. пиринчана чорба. Број столица је веома велики, од 50 па и више у 24 часа. Столица је у млазу, без тенезми и аналне иритације.
Истовремено са појавом пролива јавља се и повраћање. Оно је упорно и обимно. У почетку болесник повраћа несварену храну, а касније повраћени садржај личи на "пиринчану воду". Праћено је боловима у трбуху и штуцањем. Кратко време после почетка пролива и повраћања болесник престаје да мокри. Столицом и повраћањем болесници губе велике количине течности, 10 до 15 литри и више у току 24 сата. Губитак великих количина течности и електролита условљава знаке хиповолемичне циркулаторне инсуфицијенције. Болесници су свесни, упалних очију, ушиљена носа, цијанотичних усана, глас им је промукао и слаб (vox cholerica) због сувих слузокожа. Испољена је јака тахикардија. Пулс се често не опипава, притисак је немерљив, а температура испод 36° С (генитална преко 40° С). Кожа је сува, без тургора, а врхови прстију наборани. Смрт код нелечених болесника наступа због хиповолемичног шока. Ако се стање шока брзо не прекине, развиај се акутна бубрежна инсуфицијенција са уремијом. При неадекватној терапији ацидоза се повећава до ацидоидне коме.

Дијагноза
У епидемији или код јасно изражених клиничких облика дијагноза није велики проблем. Поставља се на основу епидемиолошких података и клиничке слике: нагао почетак са учесталим столицама и повраћањем.

Лечење
Циљ терапије је да се што брже надокнади изгубљена течност, како по количини, да би се сузбио хиповолемични шок, тако и по саставу, ради корекције ацидозе. Рехидратација се врши парентерално у две фазе - прва фаза - 2-3 литре Dacca раствора (5/4/1 l, CACl); друга фаза - одржавање, антибиотици након повраћања, тетрациклин. Од исхране, одмах по престанку повраћања и чим болесник покаже вољу за јелом може му се дати све што жели, без икаквих ограничења. Хоспитализација је обавезна, болесник се може пустити 24 часа након престанка пролива.

Заштита
Превенција колере се заснива на примени општих хигијенских принципа и на специфичној заштити. Од општих мера треба истаћи: снабдевање пијаћом водом, уређену канализацију, личну и општу хигијену и др.
Специфична заштита се постиће вакцинацијом. Вакцина против колере не даје резултате који се од ње очекују. Заштићује до 50%.
Имунитет после прележане колере је солидан.
Карантин је у трајању од пет дана.
Превенција