петак, 10. јун 2011.

Periodni sistem dobio 2 nova elementa

Dokazi o postojanju dva nova elementa, najtežih do sada, pripremaju se već nekoliko godina. Brojni timovi istraživača tvrde da su proizveli teške elemente spajajući jezgra lakših atoma. Trebalo im je 3 godine pre nego što su objavili zvanično stanje.
U međuvremenu im je Međunarodno udruženje čiste i primenjene hemije (IUPAC) dodelilo imena unukvadijum i ananheksijum, zasnovana na njihovim atomskim brojevima 114 i 116. 

Takođe su se razmatrale tvrdnje o pronalasku elemenata sa atomskim brojevima 113, 115 i 118, ali su odbačene kao nedovoljno osnovane. 

Teški elementi imaju tendenciju radioaktivnosti, s obzirom na činjenicu da njihovi atomi imaju više neutrona nego protona i brzo se raspadaju. 

Njihova primena izgleda neće biti moguća jer su stabilni svega 1 sekund pre nego što se raspadnu, ali približavaju istraživanje stvaranju elemenata sa 120 i više protona. 

Nuklearni teoretičari smatraju da bi ovi super teški atomi možda mogli da ostanu u stabilnom stanju nekoliko decenija i tako predstave važne hemijske osobine. 

“Otkriće nas približava ostrvu stabilnosti,” rekao je dr Pol Kerol. “Iako možda 116 i 120 izgledaju kao mali skok, to nije slučaj. Kada jednom dostignemo taj nivo, trebalo bi da bude lakše. Ovi elementi bi trebalo da opstanu duže, tako da možemo da proučavamo njihove hemijske osobine. Niko sa sigurnošću ne može da tvrdi da li će biti stabilni nekoliko minuta ili više godina. Oni će možda moći da pokrenu nuklearne reaktore ili da se koriste za nuklearno naoružanje. Nismo sigurni, ali uvek pretpostavljamo da će vojska pokazati interesovanje.” 

Plutonijum, sa atomskim brojem 94, najteži je poznati prirodni element. Svi teži od njega, uključujući Ajnštajnijum, Raderfordijum i Kalifornijum proizvedeni su sintetičkim putem i imaju brz proces raspadanja. 

Dr Teri rener, izvršni direktor IUPAC-a, rekao je: “Ako dođemo do 120 ili 126 možda ćemo postići nešto neograničeno. U tom slučaju se mogu proizvoditi sinteze novih materijala korisnih, recimo u kompjuterskoj tehnologiji ili medicini. Ali zapravo to niko ne može znati. Sve je još uvek u domenu teorije. “

четвртак, 9. јун 2011.

Poreklo čoveka


            O poreklu čoveka postoje različita mišljenja, uglavnom postoje 2 grupe teorija:
1.    neantropodne;
2.    antropodne.

            Pre 20-25 miliona godina obrazovao se filogenetsko stablo primata od kojih je nastao čovek. Poslednjim zajedničkim pretkom savremenih čovekolikih majmuna i čoveka smatra se vrsta roda driopitecima. To su bile životinje koje su živele na drvetu, imali su mozak veličine današnjeg čovekolikog majmuna, smatra se da su nastali u Africi.
            Pre 15 miliona godina od njih se razvilo više linija, jedna je dovela do orangutana a jedna je bila zajednička za današnje šimpanze, gorile i čoveka.
            Pre 5 miliona godina živeli su prvi majmunoljudi – australopiteci. Smatra se da je australopitekus sfrikanu u direktnoj vezi sa čovekom. Imao je osobine čovekolikog majmuna kao što su velike vilice, razvijen nadočni greben, slabo razvijen čeoni a dobro razvijen potiljačni deo, imao je osobine čoveka. Vilice i zubi nisu jako izbočeni, zapremina lovanje je 600cm3, živeo je u pećinama, hranio se biljnom hranom i pravio razna primitivna kamena oruđa.
            Sledeći stupanj je homo sapijensa tj. spretan čovek koji je živeo pre 2,5 miliona godina. Koristio je kamene oštrice za sečenje mesa.
            Sledeći je homoerektus tj. uspravan čovek koji je živeo pre oko 1 milion godina. Imao je visinu skoro kao današnji čovek. Zapremina lobanje bila je oko 900cm3, iz Afrike se preselio na druge kontinente.
            Pre 100-150 miliona godina javlja se homosapiens tj. svestan čovek, postojale su dve rase: neandertalci i kromanjonci. Neandertalac je bio visok oko 160cm, počela je da se formira koštana brada, zapremina lobanje je 1400-1500cm3, bavio se lovom i kanibalizmom i javljaju se počecireligije i socijalnog ponašanja.
            Kromanjonski čovek je imao skelet nežnije građe više sličan sa čovekom, lice je manje bez očnih grebena, koristio je kameno oruđe i oruđa od kostiju, koristio je luk i strelu. Bavio se primitivnom umetnošću. Kromanjonac je potisnuo neandertalca. Osnovna karakteristika razvoja savremenog čoveka jeste uporedni razvoj bioloških krakteristika i razvoj socijalnog života.